Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

sexta-feira, 17 de junho de 2011

Beato Papa João Paulo II ka Beato Karol Jozéf Wojtyla




Beato Papa João Paulo II (Iha lian Tétum katak Juaun Paulu II nebé adapta ba lian português mak João Paulo II, iha lian malayu karik dehan Yohanes Paulus ke II,  iha lian latina katak  Ioannes Paulus PP. II, iha lian italiano nian katak Giovanni Paolo II,iha lian polónia ka nia rain rasik katak : Jan Paweł II), Nia naran batizmu kompletu maka Karol Józef Wojtyła, Moris iha loron 18 fulan nain feto nian ka fulan  Maio tinan 1920 – no nia hosik hela mundu ne’e no fila ba Nia Nain iha loron 2 fulan Abril tinan  2005), Nia mak Sumo Pontífice  Igreja Katólica Apostólica Romana nian no Ulun bot ba Sidade Vaticano nian hahú hosi loron  16 fulan Outubro tinan 1978 to nia hasa’e iis ikus nian. Nia mak Papa datoluk nebé kleur liu iha dokumentu istoria igreja nian. Iha Istória, Papa  São Pedro mak lori papa durante tinan tolu nolu resin há’at nia laran no  Papa Pio IX nebé lori knanr papado iha tinan tolunolu resin ida nia laran. Papa João Paulo II ka polónia oan ida ne’e  maka  papa ida mesak nebé  ukun to nia mate i mos papa ida nebé la'os Itália nia oan desde uluk kedan papa Holanda oan ida, Papa Adriano VI, nebé lori kna’ar papado iha tinan 1522.  

Papa João Paulo II maka Papa ida nebé ema hotu hahí nudar ulun bot igreja nian ida nebé fó infuluensia makas iha século daruanolu nian (XX). Ita bele dehan katak Sua Santidade sai fundamental tebes ba fim ka rohan hosi komunizmu iha Polonia no dala ruma ita bele dehan katak iha Europa tomak. Maibé la'os ida ne'e deit, maibé nia fó passu importante ida maka hadia relasaun ka tatalin diak ida entre igreja Katólika romana ho igreja Ortodoxa, ho igreja Anglikana, ho Judaízmo, no ho Islaun ka Musulmanos sira. Maske iha kotexto ida ne’e, Nia rasik mós la konkorda ka krítika makas hasoru utilizasaun ba método kontraseptivo no halo ordenasaun ba feto sira sai nai-lulik iha igreja Anglikana nian. Maibé, iha sorin seluk mos ema elozia nia iha nia apoiu ba konsílio vatikano ba daruak nian no reforma ba tradisaun missa nian.

Papa ida ne’e mos nuadar Papa ida nebé halo viajen ka visita apostólika barak liu iha istória nia kana’ar nudar papa nian, Nia visita nasaun atus ida rua nolu resin sia (129) inklui mos Timor-Leste iha loron sanolu resin rua (12) fulan Outubro tinan 1989, momentu neba Timor-Leste sei ho naran Timo-Timur nebé hola parte ba provínsia ba dala ruanulo resin hitu hosi estado Indonézia nian. Nia koñesidu nudar papa poliglota ou plurilingue tanba nia hatene koalia lian barak los, mak hanesan lian italiano,lian francês, lian  alemão, lian inglês, lian espanhol, lian português, lian  ucraniano, lian russo, lian servo-croata, lian  esperanto, lian grego clássico no lian latim, aumenta tan Nia lian rasik, lian polonês. Iha nia kaer ukun nudar papa ba igreja katólika universal, Nia halo beatifikasaun ba ema 1 340 (tokon ida atus tolu hatnolu) no canoniza santus hamotuk 483 (atus há’at walunolu resin tolu), ho nuné Nia mak sai número uluk liu ba nia predessores sira hotu nebe sai papa iha século V (lima) liu ba.

Nia hosik iis ikus liua iha loron 2 fulan Abril tinan 2005. Mate tanba nia saúde nefé fraku liu no tanba nia moras Parkinson.

Iha Loron  19 fulan Dezembru tinan 2009, Vatikanu fó sai katak papa João Paulo II “Venerável” hosi nia sucessor papal sira ho nuné Papa aktual ka Papa Bento XVI (sanoluresin nen)  beatifika Nia ba Beato iha loron uluk fulan Maio (Loron uluk fulan Nain Feto de Fátima nian nebé koñesidu mos nudar loron ba servisu nain sira nian, loron inan nian, loron são José pedreiro nian) tinan 2011 nebé hala iha Praça de São Pedro Vaticano, Roma.   





1. Orasaun particular ba Beato Karol Józef Wojtyła ka Beato João Paulo II:

Ó beato papa João Paulo II,  Papa nebé laran luak no domin nain. Wainhira ita bot sei hamotuk ho ami iha mundo ida ne'e, Ita bot hatudu domin no laran luak hodi hakotu komunizmu nia ukun iha Polonia no iha Europa, ita bot hala'o asaun dame nian ba ema mukit sira no ba ema nebé odi ita bot. Ita bot nia domin wain tebes no hatudu duni Maromak Nia domin ba mundo. Ohin ita bot iha Maromak Nia tronu ona, hatutan netik ha'u-ata (naran kompletu) nia orasaun no intensaun sira ne'e (.... temi ita nia intensaun....) ba Jesus ita Nai no ba Aman Maromak. Ha'u-ata laran metin no fiar katak ho ita bot nia intersesaun, ha'u-ata sei hetan grasa wain nebé ha'u-ata presiza atu halo karidade no tulun ema sira nebé presiza ha'u nia tulun, hanesan ita tulun ema wain wainhira ita sei horik ho ami iha mundo ne'e, atu nune'e ha'u-ata mos bele hahi ho diak ba Maromak santissimatrindade iha rai ne'e no loron ida hamotuk iha reino lalehan, Amén.

Reza Ami Aman ida, Ave Maria tolu no glória tolu.   

Beato Karol Józef Wojtyła, Harohan mai  ha'u (ami).


(Ne'e orasaun pessoal ka privada)





2. ORAÇÃO PARA PEDIR GRAÇAS POR INTERCESSÃO DO BEATO JOÃO PAULO II. 


Santíssima Trindade 

Nós vos agradecemos por teres dado à Igreja o Papa João Paulo II e por terdes feito resplandecer nela a ternura da vossa paternidade, a glória da cruz de Cristo e o esplendor do Espírito de amor. 

Confiando totalmente na vossa infinita misericórdia e na materna intercessão de Maria, ele foi para nós uma imagem viva de Jesus Bom Pastor indicando-nos a santidade como a mais alta medida da vida cristã ordinária, caminho para alcançar a comunhão eterna convosco. 

Segundo a vossa vontade, concedei-nos, por sua intercessão, a graça que imploramos, na esperança de que ele seja inscrito, quanto antes, no número dos Vossos santos.

Ámen. 

(Esta oração com aprovação eclesiástica)




Posted by Paulo Soares Martins (Paresma D'aquinho)

Braga, Loron 1 fulan Maio tinan 2011.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Muito obrigado

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)