Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

domingo, 3 de janeiro de 2016

Distinsaun entre konseitu Inaugurasaun ho ‘Hatama-Ahi’ iha kontextu kultural Uma lisan nian: Pontu de vista prátiku

Distinsaun entre konseitu Inaugurasaun ho ‘Hatama-Ahi’ iha kontextu kultural Uma lisan nian: Pontu de vista prátiku
Iha kontextu kultural prátika tradisionál timor-ninian, liuliu, iha kuadru harii uma lisan eh uma lulik nu’udar knua ba ema timor oan no, liu-liu, iha zona suku Manutasi, postu administrativu Ainaro, munisípiu Ainaro ninian, konseitu inaugurasaun no Hatama-Ahi hola forma rua diferente maibé kuaze, parsialmente, aplika ba realidade kltural idéntika ida mak Inaugurasaun.
Iha vida prátika, konseitu inaugurasaun aplika ba konstrusaun foun, maibé dala ruma mós aplika ba reabilitasaun ba konstrusaun físika ruma. Iha kontextu kultural prátika tradisionál harii uma lulik iha zona supra, ita hetan konseitu rua. Ida primeiru mak konseitu Inaugurasaun ne’ebé, vulgarmente, eme hotu hatene no ida Segundu mak konseitu ‘Hatama-Ahi’. Kona-ba konseitu inaugurasaun, ema hotu hatene no ita hotu hatene ninia existénsia no ninia importánsia. Iha experiésia komum ema nia moris, konseitu ida ne’e eh realidade ida ne’e mosu wainhira iha konstrusaun foun no bele mós iha reabilitasaun eh rekonstrusaun físika ida. Rekonstrusaun físika iha ne’e koalia liu-liu ba iha kuadru rekursus infraestruturas sira.
Ko’alia kona-ba konseitu ‘Hatama-Ahi’, dala ruma, estrañu ba ema sira ne’ebé nunka rona espresaun ida ne’e. Realidade ida ne’e mosu iha sekuénsia reabilitasaun eh rekonstrusaun parsiál ba infraestrutura ida. Maibé infraestrutura iha ne’e limita liu ba iha konstrusaun parsiál uma lulik ida iha zona supra. Konstrusaun parsiál katak wainhira uma lulik ida ne’ebé harii kleur ona maibé ninia dut uma ninian, buat ne’ebé ema bolu atap iha lian Indonézia nian eh tecto iha lian Lusa nian ne’e at ona, lá fo ona kondisaun atu ema ne’ebé hein knua ne’e hela iha laran no uma ninia oan mane sira halo atividade seluk iha uma ne’e ninia laran. Purezemplu, kakuluk kuak ona no udan sai tun ba uma laran. Iha kondisaun ne’e mak oan mane husi uma lulik ne’e reuni hamutuk para foti desizaun koletiva ida atu oinsa mak bele halo reabilitasaun ba uma lulik ne’e. Atu troka dut ho tali-metan (tua tais) deit eh troka mós ai sira balun ne’ebé kompoen eskeletu uma ne’e ninian. Iha kondisaun ida ne’e ita hanarán rehabilitasaun no laós konstrusaun foun. Tanba uma lulik ne’e la sobu remata eh sobu hotu maibé sobu balun deit (normalmente la inklui airin prinsipál sira mak hanesan airin bot 8 ne’ebé sai hanesan aliserse diak ida ba eskeletu uma ne’e ninian). Prosesu konstrusaun parsiál eh reabilitasaun ida ne’e lao hanesan mós konstrusaun uma lisan baibain, katak observa nafatin lala’ok tradisionál eh prosedimentu no prosesu baibain ne’ebé aplika iha konstrusaun uma lulik ninian.
Wainhira reabilitasaun eh konstrusaun parsiál ida ne’e hotu ka prontu ona mak sei tuir kedas ho etapa ida ikus nian mak ‘Hatama-ahi’.
Hatama ahi ne’e, hanesan refere ona iha leten, kuaze atu asumi forma de inaugurasaun ne’ebé simboliza ho sunu ahi iha Hidal (ahi-matan ne’ebé eziste iha uma lulik nia laran). Antes ne’e tenki oho uluk animál ruma ba ninia ritual, purezemplu, fahi ida (la interesse inan eh aman). Oho iha kedas uma lulik laran, iha zona hidal ne’e ninian. Hafoin ninia ran kahur hamutuk ho nú nurak ninia ben hamutuk ho tohu ninia bem. Mistura husi buat sira ne’e ikus tenki hisik haleu uma laran no uma liur (hisik tipu hisik aguaventa). Hafoin suni ahi iha ahi matan ne’e. Sunu ahi ne’e utiliza ai baibain sen formalidade tradisionál ida. No ahi ne’e tenki foti husi ahi foun, ahi foun ne’e bele mós ahi ne’ebé halo manuál ne’ebé mai husi rekursus naturais (koa Au, ahi-ta, nsst), preferívelmente, no bele foti husi eskeiru, gas eh ahi-kose baibain, esepsionálmente iha kazu ne’ebé rekursus naturais utilizadu la providensia ahi.
Tanba sá mak halo ida ne’e? Tanba uma ne’ebé halo reabilitasaun eh konstrusaun parsiál ne’e konsidera nu’udar fatin matak eh sei okupa hela husi espíritu balun ne’ebe la diak. Tanba ne’e hatama ahi no hisik mistura husi material líkidu sira ne’ebé temi iha leten ne’e para atu duni sai espíritu la diak (malignu) sira hodi nune’e bele fo fatin ba espíritu diak, liu-liu uma ne’e ninia nain. No, konsekuensialmente, sira diak no uma nain ne’e mak sei guarda ita uma oan husi espíritu maignu sira ninia tentasaun. Tanba tuir krensa iha kontestu uma lulik ninian, iha espíritu poderosu ida (laós super poderosu, tanba super poderosu ne’e mak Maromak deit, úniku) ne’ebé diak ne’ebé mak Maromak haruka atu hein uma lulik ne’e mak ita hanaran ‘Uma-Nain. Pois, ideia ida ne’e hetan ninia projesaun mai husi fiar ida ne’ebé mak dehan katak estrutura ukun selestiál ne’e diak liu, poderozu no estruturadamente, atu hanesan ho estrutura Estadu modernu. Katak ukun bot hotu-hotu ninia ukun mak NAI MAROMAK deit, maibé NIA ida ne’e iha ninia Manu-ain iha fatin hotu-hotu, nia Manu-ain sira ne’e mak sira ne’ebé fiél ba NIA no hala’o servisu NINIAN. Entaun, NIA konfia manu-ain sira ne’e no sira ne’e mak iha forsa ka kbiit atu hatoo relatu ba NIA. Tan ne’e, ho serimónia hatama ahi ne’e, lia-nain be hein uma lulik ne’e sei halo orasaun tradisionál espontánea hodi husu matak malirin, aliás bensa husi Maromak ba uma lulik ne’e nia jerasaun toma (feton, nan, oan, bei-oan no jerasaun tomak uma ne’e ninian). Iha orasaun husi sempre hahú ho liafuan ida ne’e “ Ó Au Uma au Api, Au-Ina, Au-Ama ....”. Fraze primeiru refere ba Uma lulik no ninia nain, fraze segundu refere liu ba Maromak (Super poderosu). Tanba sa, liu husi Uma-lulik pois sa’e liu ba Maromak ne’ebé asumi papel nu’udar Inan-Aman ba ita ema.

Ikus liu, konseitu rua ne’ebé temi iha leten ne’e atu hanesan maibé iha realidade kulturál, liu-liu kontestu uma lisan ninian, aplika iha realidade rua ne’ebé la hanesan.          

Husi:

Paulo Martins - Uma Lisan Diurpu nia oan-mane.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Muito obrigado

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)