Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

quarta-feira, 14 de outubro de 2015

Haree Oras no Minutu Hanesan iha Relójiu Dijitál

Haree Oras no Minutu Hanesan: Sentidu saida lós mak subar iha ne’eba? Entre Mitus no experiénsia

            Ema ruma susar atu hetan oras no relójiu digital (iha telefone ka iha relójiu dijitál – relójiu ida ne’ebé la hó punteiru) ne’ebé hatudu oras no minutu hanesan, ezemplu 07:07; 00:00; no seluk seluk tan. Ne’e susar hetan duni, la kónta intensaun husi ema ida nian para hein haree. Ida ne’e konta deit ba situasaun sira ne’ebé mak ita foti ka hit relójiu dijitál no iha biban ne’e kedan ita hetan oras no minutu hanesan. Ou karik ita la toma atensaun ba atu haree no konsidera ida ne’e ou ka ita haree mas ita laiha koriozidade atu hatene tanba sa mak mosu nune’e. Se hetan dala ida deit iha loron ida ou fulan ida ou iha tinan ida, ne’e la problema. Tanba sa? Tanba dala ruma ita la toma konsiderasaun la toma em konta kona-ba akontesimentu kiik ne’e. Maibé saida mak akontese wainhira ita hetan bebeik, ezemplu dader hetan tiha, meiu dia hetan no kalan bele hetan tan ou aban hetan, bainrua mós hetan, no hetan bebeik deit. Iha ne’e ita presiza husu no fó interogasaun ida, katak; buat ne’e akontese pur konsidénsia deit ka? Se pur konsidénsia deit, bele akontese dala barak pur konsidénsia ka iha lian indonézia dehan secara kebetulan deit, iha ita nia esperiénsia moris ka lae.
Doutrina husi fatalista sira dehan katak laiha akontesimentu ida mak repete de tal maneira ou repete tal ikual ho akontesimentu ne’ebé mosu uluk ona. Tanba ne’e laiha repetisaun ba akontesimentu ruma. Akresenta tan katak buat ne’ebé mak atu akontese, akontese ka akontese tiha ona ne’e laós pur konsidénsia ka secara kebetulan. Naturalmente iha ona ordén ida ka iha lian indonésia dehan katak sudah di gariskan untuk terjadi. Já é natural para contecer. No, karik, bele akontese tanba obra demiurgo platóniku nian. Será? Tanba obra ka servisu demiurgu nian atu  hadian buat ruma? Ideia ida katak kualkér akontesimentu diak ka aat, sempre iha sentidu positivu katak atu aperfeisoa ka hadian diak liu tan buat ruma.
 Ora iha kontextu kazu ne’ebé há’u hatúr iha ne’e, será que akontesimentu relójiu dijitál ne’e la mosu pur konsidénsia? Há’u hanoin, se ita hare akontesimentu ne’e dala ida deit, ne’e ita bele dehan pur konsidénsia entre reloju ne’e marka oras no minutu hanesan no biban ne’e kedan mak ha’u hare. Maibé oinsa ho há’u haree se bebeik? Loron ida bele dala rua, semana no fulan ida bele dala 4 ka liu tan ne’e. Iha ne’e, karik, la pur konsidénsia ona, muitu menus pur neksu de kausalidade ka indonésia dehan hubungan sebab akibat. Iha kazu ida ne’e, ita, karik diak liu, ita toka liu kona-ba experéinsia ruma. Tanba tuir empirista David Hume dehan katak esperíensia mak fó informasaun direta no serta ba objetu ida ne’ebé mak ita fokus ka observa hela iha biban no tempu ida. Mezmuke dala ruma ita deskreve fali informasaun ne’ebé tama mai ita nia ratio ho linguajen ne’ebé la perfeitu no la kompletu, maibé, iha kontextu ida ne’e, ita buka atu oinsa deskreve kazu ida ne’e liu husi esperiénsia no linguajén nebe’e limitadu.
Iha mitologia barak ne’ebé fó esplikasaun kona-ba kazu ne’ebé hatúr iha ne’e. Balun dehan katak se ita hetan oras no minutu haanesan iha lós númeru X ka Y ne’e hatudu katak ema ruma (namoradu/a) tau laran hela ba ita ka nia sente saudades lós ho ita. Iha balun dehan tan katak se ita hetan oras no minutu a) mak signifika katak ita ema fiar nain ne’ebé reza la loloos ka iha lian indonésia dehan lalai ka iha portugues dehan falha.    
Maibé ba há’u, experíensia pessoal fó hatene mai há’u katak wainhira há’u hetan bebeik oras no minutu ne’ebé hanesan, probabilidade, katak há’u iha sorte ne’ebé diak ba há’u nia vida. Liu-liu iha zona ka área ne’ebé há’u luta hela. Katak, atu hetan rezultadu diak ida, rezultadu satisfatóriu ida ba há’u, grasa husi há’u nia esforsu ka servisu makas hamutuk ho orasaun (ba Maromak, ba natureza no ba uma lulik no matebian). Sim, sertu katak orasaun ne’e só ba Nai Maromak. Maibé orasaun, tuir há’u hanoin, katak bele konfigura iha pedidu de apoiu ne’ebé ita dirije ba natureza, matebian no uma lulik. Tanba sa? Tanba tuir há’u nia hanoin, estrutura orgánika ne’ebé iha kada estadu, iha kada goveru ka kada instituisaun ne’e reflexu ida mai husi estrutura ne’ebé iha ona forsa natural iha ona. Ho nune’e, ser supernatural (para além de Demiurgu) ne’ebé ema fiar nain sira bolu nudar Maromak ka Deus, ne’ebé mak kaer ukun no bandu supremu ka bot no beran wain ne’e, nia iha estrutura polivalensia no multifunsi. Estrutura ida ne’ebé mak korelasionada no no NIA mak komanda no fó ordem no nia estrutura subalternu sira sai hanesan estaf ka ukun kiik iha reinu ka zona ida-idak no ho nune’e sira ne’e mak hatoo informasaun ba leten konaba buat hotu ne’ebé akontese iha zona nia domíniu. Ho razaun ida ne’e mak hau hanoin katak halo orasaun hanesan pedidu apoiu ba ukun kik sira ne’e, atu sira hatutan ka lori ba leten. Tanba sa? Tanba wainhira ita hatoo direitamente ba leten, iha Leten ne’ebá rona, maibé atu diak liu tan mak report ka informasaun husi kiik sae ba tan ne’e haforsa liu tan ita nia pedidu. No husi ne’e ita bele hetan auxíliu ka tulun lalais. Fiar ka lae, ne’e há’u nia hanoin no há’u nia esperéinsia pessoal.
Hetan oras no minutu hanesan fó sentidu positivu ida katak rezultadu diak besik ona ka too ona ba hau nia moris, liu husi, luta ka esforsu ka servisu makas ne’ebé há’u halo. Iha tinan 2013 nia laran, maizumenus, hahú husi fulan Setembru, hau hetan bebeik há’u nia oras dijital iha telefone marka oras no minutu hanesan no, ida ne’e la’os pur konsidénsia nem pur neksu de kausalidade. Loron ida bele hetan dala rua ka tolu, semana ida bele dala hat ka lima. No fulan ida hau hetan barak. Rezultadu ne’ebé há’u konfirma mak ne’e, hau stress tanba luta ba estuda, tauk la liu kadeiras ka matakuliah, tauk lakon bolsa de estudu ne’ebé hau iha, entaun, hau estduda makas tan, ikus mai hau bele konsege termina há’u nia lisensiatura ka lulus s1 ho peiodu tempu ne’ebé badak no ema la konsegue imajina katak há’u bele hetan ssesu ho kondisaun ida ne’e.
Será ke iha ne’e pur konsidénsia entre relozu no rezultadu eskola?
Hatán ba lia husu ida ne’e, há’u hanoin resposa negativa. Tanba sa? Tanba, primeiru – hau nunka hetan sinál ida ne’e antes. Será ke há’u mak la konsiénte ka la toma konsiderasaun iha tempu anterior ba kazu ida ne’e? Há’u hanoin, La’e. Ne’e primeira vez mak hau hetan, hau desde tinan lima uza ona relozu dijital. Mai iha SMP mós há’u utliza reloju dijitál to remata SMP (eskola pré-sekundária). Iha SMA há’u la utiliza reloju dijital ona. Mai iha eskola ensinu superior fatin 3 ne’ebé há’u tama, há’u utliza na telemovel, no há’u nunka hetan akontesimentu oras no minutu hanesan. Entaun, será que uluk ne’e há’u la luta makas? Lae, uluk mós hau luta makas para hetan valor ne’ebé diak na satisfaz tebes há’u, maibé ida fali iha 2013 sa’e mai ne’e, hau iha situasaun ida ketak. Ketak tanba situasaun desfavorável no vida akadémika hetan presaun makas liu duké normál.
Fofoun há’u hetan ida ne’e, há’u husu tun sa’e ba belun sira, tanba sa? No sira sempre hatán mai hau ho resposta ne’ebé hau hatúr iha leten kona-ba aluzaun ba X, Y no a) ne’e. Maibé ikus mai, ho ha’u nia hanoin, liu husi esperíensia ba tinan 2014 no 2015 nian, ha’u hetan rezultadu diak barak iha há’u nia vida. Tanba ne’e, tuir há’u hanoin katak wainhira ita hetan bebeik oras no minutu hanesan ne’e signifika katak ita sei hetan susesu ba ita nia moris no hetan rezutadu diak ba ita nia esforsu no servisu makas sira. Karik ema barak hetan susesu maibé sinál seluk mak sira hetan molok konsege kaer to rezultadu ka molok deskobre rezultadu ne’e. Bele mosu sinal seluk ba sira no bele deskobre bele mós la deskobre, aliás, ignora direita ou indireitamente. Ba há’u, moris ne’e presiza akompanha evolusaun ka revolusaun hotu ne’ebé mak liu iha koredór moris nian ne’e, hodi nune’e ita bele aprende buat ruma. Aprende la’os husi eskola deit, uma deit, no liu husi livru deit, maibé liu husi meiuz oioin, liu husi esperiénsia pesoal no experiénsia ema seluk nian ka liu mós husi akontesimentu natural sira seluk. Há’u asosia akontesimentu reloju nian ho rezultadu ne’ebé há’u hetan tanba ne’e momentu ne’ebé há’u too rezutadu últimu husi há’u nia exforsu. Leitor sira bele hanoin seluk, maibé ne’e mak esperíensia pessoal ida ne’ebé há’u asosia ho akontesimentu ida ne’ebé, tuir há’u hanoin, fó sinal ida ba há’u atu há’u halo reflesaun no rezulta katak, afinál sinal ida ne’e hatudu ba há’u buat ida ne’e.
Konkluzaun: Bazeia ba esperiénsia, wainhira ita hetan bebeik oras no minutu hanesan (08:08; 13:13 no seluk tan) iha ita nia reloju dijitál, ne’e sinál katak la kleur tan ita sei hetan rezutadu diak no satisfatóriu husi ita nia servisu no esforsu ne’ebé ita halo ona. Tanba sa? Tanba oras mak instrumentu ida ne’ebé ema baibain utiliza hodi sukat tempu atu hah’u atividade ruma no atu termina. Tanba ne’e wainhira hetan oras no minut hanesan, tuir hau nia hanoin bazeia ba há’u nia esperiénsia, sinál katak tempu o nia terus ne’e liu ona no alegria ka ksolok too mai hakuak o. Maibé iha kazu interpretasaun seluk, bele mós hatudu katak o nia ksolok, provisoriamente, termina ka hotu ona no o nia terus (husi forma saida deit) to mai ona. Ida ne’e depende ba leitura ne’ebé ita halo ba ita nia esperiénsia rasik no interpreta ba situasaun ka akontesimentu ida seluk. Liafuan ikus, esperiénsia ita nia moris pasadu mak sai mestre bot ba ita nia moris ohin no aban; esperiénsia moris ema seluk nian no akontesimentu esteriór seluk iha koredor moris nian mak sai nudar lalenok no mós lámpada ida ba ita nia moris ohin no aban.

© - qno.tls@gmail.com      

Sem comentários:

Enviar um comentário

Muito obrigado

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)