Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

quarta-feira, 29 de janeiro de 2020

Istória Badak kona-ba Imposto iha Timor.



Paulo Soares Martins 
(Mestre em Direito Tributário 
pela Universidade do Minho, Braga - Portugal).

  Atu hahú istória badak ida ne’e, ita presiza rekoñese katak ita laiha dadus no dokumentu ruma ne’ebé mak hakerek no haktuir kona-ba oinsa imposto existe iha ita ni arai Timor-Lorosa’e molok português sira tama mai ita nia rain.
       Ita iha dadus eh dokumentu balun deit ne’ebé maka koalia kona-ba imposto iha Timor ne’e hahú husi neébé no ho saída. Tanba ita hatene katak mala’e mutin sira to ita nia rai, hanesan istoriadór sira haktuir, iha sékulu XVI, presizamente iha tinan 1515 ho pasajén armada ne’ebé haruka husi Afonso Albuquerque ba Molucas ne’ebé komanda husi Kapitão-mor António Abreu.
       No Portugal hahú tama no tau hela fatin iha Oekusi nudar pontu kontaktu ho emar timor-oan sira. No husi ne’ebá maka foin muda mai Díli iha Governadór Teles Menezes iha loron 11 fulan agosto 1769.
     Iha momento ne’ebá Portugal sira hasoru dificuldade atu kontrola no ukun território tomak tanba hetan opozisaun husi liurai no nia povu sira. Maske nune’e, Portugal kontinua uza nia polítika hodi tenta nafatin konvensa no domina liurai no povu sira.
     Wainhira liurai ka régulo ida ho nia povu rende ona eh simu ona Portugal nia presensa no hakruk ba soberania liurai bot eh embot Portugal nian, tenki tun mai husi foho mai iha Díly (Dili), partisipa iha serimónia pública ida, entrega sasan balun hanesan ai-kameli, osan-mean eh riku-soin seluk ba Governador Portugal nian iha timor nudar sinal hakruk no rekoñese soberania liurai Portugal nian.
     Husi ne’e maka reinu sira ne’ebé mak hakruk ona ba liurai bot Portugal nia soberania hahú ona selu imposto. Imposto ba dala uluk naran FINTA ne’ebé hamosú husi Governadór ba dala uluk ne’ebé ho naran D. Manuel Soto Maior (1710-1714). Impostu ida ne’e kobra husi rendimentu família nian nebé hetan husi atividade sira mak hanesan agríkola, hakiak animal no seluk tan. Tan ne’e, família ne’ebé mak iha rendimentu mai husi atividade sira ne’e tenki selu finta ba Portugal liu husi Governadór. Timor-oan sira tenki selu imposto ne’e. Wainhira la selu ho osan ka sasan sira. Governadór haruka timor-oan sira selu ho servisu seluk hanesan ke estrada eh halo uma gratuita.
      Ordén ba selu ho servisu ne’e, hatún ba liurai sira ne’ebé mak sai ona belun no aliadu ba mala’e sira. Iha ne’e mak mosu servisu hanesan atan tanba liurai sira komesa hahu baku nia reinu sira tanba servisu gratuitu sira ne’e hodi selu imposto.
      Iha sentidu ida ne’e maka imposto assume sentido nudar aktu ida ne’ebé konfirma ema sira lakon iha funu atu hakruk no rekoñese soberania ba liurai eh forsa ida ne’ebé menan no ukun sira. Iha sentidu ida ne’e mak autor JOÃO LUÍS GONÇALVES hakerek katak o tributo constitui uma conduta de vassalagem ou submissão de uma tribo ao Estado ou outra entidade”.
     Timor-oan sira selu FINTA ne’e to tinan 1906, molok implantasaun Repúblika iha Portugal. Maibé ne’e la significa katak hotu ona eh timor-oan sira livre ona husi selu imposto. Tanba iha kedas tinan ne’ebé temi dadaun, Governador Tenente-coronel de cavalaria José Celestino da Silva, liu husi dekretu kolonial ho data 13 setembro 1906, estabele imposto seluk ho naran DE CAPITAÇÃO (DEKAPITASAUN) hodi substitui fali imposto FINTA.   
      Imposto DEKAPITASAUN ne’e la seluk husi FINTA. Tanba selu nafatin hanesan FINTA. Maibé FINTA selu tuir família eh uma-kain. DEKAPITASAUN ne’e selu tuir ema ka indivídu. Ema ne’ebé ho tinan bot, hatais ropa ona ka liurai sira presume katak ema ne’e atinje ona maioridade, obrigatoriamente selu ona imposto DEKAPITASAUN. La husu se iha rendimento eh lae, tenki buka osan ka servisu para selu impostu. Se mak la selu ho sasan ka osan, tenki ba servisu gratuitamente hanesan halo natar, halo tós, loke estrada.
     Imposto DEKAPITASAUN ne’e sei existe mai too tinan 1934. Ita laiha tan dadus seluk maka confirma kona-ba nia kontinuasaun mai to 1975. Maibé, iha tinan 1934 ne’e, além dé imposto DEKAPITASAUN, Governadór Majór Raúl de Antas Manso Preto Mendes Cruz, liu husi Diploma Legislativo n.º 7, estabelese tan imposto seluk mak hanesan imposto de instrução, selo de instrução, o imposto de prestação de trabalho e imposto mineiro.
     Husi istória badaka ne’e no ho esperiénsia atual ita nian iha hari Nasaun, ita hatene moruk no midar selu imposto. Maske imposto ne’ebe selu, dala barak, ita la hatene los osan selu imposto ba iha ne’ebé. Maibé, buat ne’ebé los no ita hatene mak katak selu imposto ne’e hanesan forma ida para atu fahe riku-soin hanesan no halo dezenvolvimentu ba ema hotu. Tannba selu imposto kontribui ba reseitas Estado nian, ne’ebé Estadu sei utiliza para dezenvolve Nasaun, hanesan infraestrutura básica, escolas, universidades, hospitais, estradas, semáfro, selu polícia, militar no seluk tan.

Referénsia:



Sem comentários:

Enviar um comentário

Muito obrigado

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)