Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

quarta-feira, 4 de dezembro de 2019

Lejislatura no Sesaun Lejislativa (Tétum) / Legislatura e sessão legislativa (português)




SAIDA MAK LEJISLATURA NO SESAUN LEJISLATIVA? SERÁ QUE GOVERNO (VIII) BELE APREZENTA FILAFALI ORSAMENTU JERÁL ESTADU NIAN (OJE) HAFOIN CHUMBO IHA PARLAMENTO NASIONÁL ?

            Hatán ba kestaun ida ne'e, ita presiza loke no le oituan kona-ba ita nia Konstituisuan (KRDTL) no Rejimentu Parlamentu Nasionál nian no mós Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira. Husi diploma sira ne'e ita hetan resposta ba kestaun sira ne'ebé ita koloka ona iha leten. 

         Molok ita hatán ba kestaun ida daruak nian, ita presiza hatene uluk lai saida mak lejislatura noa sesaun lejislativa. Tanba esplikasaun sumária kona-ba kestaun refere maka bele lori ita ba komprende kestaun daruak nian.


I - LEJISLATURA NO SESAUN LEJISLATIVA

          Lejislatura mak períodu normal ne’ebé Parlamentu Nasionál exerse ninia funsaun. Iha realidade Timor nian, períodu lejislatura iha durasaun tinan 5 (vide artigo 99.º KRDTL no 44.º rejumentu Parlamentu Nasionál eh PN).
         Diferentemente ho lejislatura (legislatura), sesaun lejislativa mak períodu anuál ba PN hala’o nia knar. Periodu ida ne’e hahú iha loron 15 fulan setembru no remata iha loron 14 fulan setembru tinan tuir mai (vide artigo 99.º KRDTL no 45.º rejimentu PN nian).
        Husi ne’e, ita dehan katak lejislatura mak período tinan 5 ne’ebé PN, iha regra, hala’o nia knar. Sesaun lejislativa mak períodu anuál eh kada tinan ne’ebé Parlamentu hala’o nia funsaun.   



II - SERÁ QUE GOVERNU (VIII) BELE APREZENTA FILAFALI OJE          HAFOIN CHUMBO IHA PARLAMENTO NASIONÁL? 


         Ita hatene katak OJE eh Orsamentu Jerál Estadu nian, iha primeira aprosimasaun, parese ita nia hanoin halai liu ba osan Estadu nian. Sim, mas osan ka verba sira ne'ebé Estadu atu gasta iha ninia atividade sira ne'e tenki deskreve detalhada hanesan haktuir iha KRDTL no LOGF (Lei orçamento e Gestão Financeira) no materializa iha lei. Governo elabora iha forma proposta lei, hafoin submete ba Parlamentu Nasionál atu diskute no deside iha plenária. Deside iha plenária ne'e mak nudar aktu kmanek liu ne'ebé deside se OJE ne'e hetan autorizasaun ka la'e. 

          Hare ba realidade ne'ebé ita nia nasaun atravesa dadaun, presiza iha OJE para bele sustenta makina Estadu. Hare ba nesesidade atu iha OJE, ita akompaña ikus-ikus ne'e, iha oponiaun rua. 


         Opiniaun primeiru dehan katak VIII Governu Konstitusionál labele ona aprezenta filafali OJE. Tanba orsamentu la votadu. Tanba la votadu, maka Governu atuál laiha dalan legal atu aprezenta fila-fali OJE. Argumentu ida ne'e deskonsidera aktu orgaun legizlativu nian ne'ebé maka vota no "chumba" ona proposta OJE 2020 iha plenária Parlamentu Nasionál. Ho nune'e, tuir opiniaun ida ne'e, demisaun governu VIII mak conditio sine qua non pare bele iha IX Governu. Governu IX maka bele aprezenta proposta OJE foun ba tinan 2021. Tanba atuál Governo (VIII), dala ida-tan laiha dalan legál atu aprezenta proposta OJE foun, tantu iha sesaun lejislativa korrente nune'e mós iha sesaun lejislativa tuir mai. Opiniaun ida ne'e bazeia ba disposto n.º 4. husi artigo 97.º KRDTL ne'ebé determina katak "[O]s projectos e propostas de lei que não tiverem sido votados não carecem de ser renovados (Sub. nossa) na sessão legislativa seguinte, salvo termo de legislatura."

         
        Opiniaun segundu defende katak Governu VIII bele, aprezenta proposta OJE tinan fiskál 2021 iha sesaun lejislativa tuir mai bazeia ba n.º 3 husi artigo 97.º KRDTL ne'ebé dehan katak " [O]s projectos e as propostas de lei rejeitados não podem ser renovados na mesma sessão legislativa em que tiverem sido apresentados."  Portanto, labele renova proposta lei OJE iha sesaun lejislativa ida lao hela dadaun ne'e, maibé bele hato proposta foun iha sesaun lejislativa oin mai. 


    Ora, senáriu ne'ebé maka akontese katak proposta OJE tinan 2020 hatama uluk ba Parlamentu Nasionál iha finál tinan 2019. Proposta refere la konsegue too votasaun no hetan desizaun iha plenária Parlamentu Nasionál nian. Akontese katak Governu "retira" proposta refere ba retifika eh ajusta. Hafoin submete filafali ba Parlamentu Nasionál. No ikus, iha janeiru, proposta OJE hetan diskusaun no desizaun husi plenária katak LA LIU eh iha lian português dehan CHUMBA. Portanto, eskemátikamente, iha situasaun rua ne'ebé ketketak maka submete no retira no submete ba hetan desizaun plenária. 



1. Submete no retira. 


Proposta lei OJE seidauk konsegue too iha desizaun plenária nudar desizaun magna iha órgaun kolejial Parlamentu Nasionál  ne'e nian. 
Kona-ba asuntu submete no retira fali proposta lei OJE 2020 ba retifika ka ajusta,  KRDTL n.º 4 husi artigo 97.º konsidera hanesan proposta lei ne'ebé maka seidauk hetan votasaun. Iha ne'e, ita bele dehan katak seidauk hetan desizaun magna husi plenária Parlamentu Nasionál. 
Wainhira seiduak to desizaun magna plenária Parlamentu Nasionál nian, preceito iha n.º 4 husi artigo 97.º KRDTL kontinua dehan katak "não carecem de ser renovadas na sessão legislativa seguinte". Liafuan iha itálika ne se ita traduz ba Tetum karik dehan la presiza eh la nesesáriu atu renova iha sesaun lejislativa tuir mai. Signifika katak iha sesaun lejislativa tuir mai mos, proposta refere sei bele konsidera. Trata hanesan proposta foun iha sesaun lejislativa refere. Expressão "la presiza renova" eh não carecem de ser renovadas la aprezenta  ordém imperativa absoluta. Signifika katak bele atualiza eh ajusta eh retifika ninia konteúdo mezmu ke substasiálmente mantén. 
Ora, se iha sesaun lejislativa oin ne'ebé normalmente hahú husi loron 15 fulan setembru ne'e, lei autoriza katak la presiza renova, sá tan iha sesaun lejislativa korrente ka ne'ebé sei la'o hela. Iha ne'e, ita bele hanoin katak, iha sesaun lejislativa ne'ebé la'o hela mós bele submete filafali. Mezmu ke tenki halo ajustamentu ba nia konteúdu. Razaun tanba: i) Seidauk to desizaun magna iha plenária. Tanba desizaun plenária mak desizaun koletiva no às liu hotu iha Parlamentu Nasionál ne'ebé reprezenta povu; ii) Evita atu órgaun soberania - Governu pratika aktu inútil tanba repete submisaun proposta ho konteúdu hanesan; iii) Interese nasionál atu Estadu iha OJE ida bele susutena mákina Estadu. 

Portantu, proposta OJE ne'ebé seidauk hetan votasaun ka desizaun iha plenária só bele konsidera hanesan la vale eh kaduka ona ho demisaun Governu (n.º 5 husi artigo 97.º KRDTL) iha sorin ida, no iha sorin seluk, kuandu iha termo lejislatura (art.97.º, n.º 3 in fine) ne'ebé termina iha tinan 5. Portantu, só kondisaun rua ne'e maka bele taka eh satán atu proposta lei OJE kaduka no labele konsidera-tan.  


Ho ida ne'e, aktu ida retira no submete fali proposta labele invalida ka sobrepoin ho votasaun no desizaun plenária nian. Se ita konsidera katak retira no submete OJE la iha dalan legál, parese ita hanoin la lós iha lian portugués dehan puramente mentira.


2. Submete fali, chumba OJE.

Proposta OJE submete fali no hetan desizaun magna plenária Parlamentu Nasionál nian. Iha situasaun ida ne'e, iha deliberasaun husi Parlamentu Nasionál nudar órgaun lejislativu por excelência. Desizaun magna ne'e mak chumba ka halo la passa OJE 2020 iha janeiro liu ba. 
Kestaun mak ne'e, serake Governu bele aprezenta filafali OJE iha sesaun lejislativa korrente ka tenki hein sesaun lejislativa tuir mai ne'ebé só hahú iha loron 15 fulan setembru? 


Proposta OJE hetán diskusaun no votasuan iha plenária. Rezultadu husi votasaun ne'e mak orsamentu la passa eh chumba. Iha ne'e ita hasoru situasaun ida ne'ebé maka KRDTL hanaran "as propostas de lei rejeitadas". Rejeitadas eh la passa tanba iha ona magna desizaun husi plenária Parlamentu Nasionál hodi chumba OJE 2020. Desizaun magna ida ne'e maka konfirma rejeição husi proposta lei OJE 2020 nian. Iha situasaun ida ne'e, ita nia lei fundamentál determina iha n.º 3 husi artigo 97.º katak [O]s projectos e as propostas de lei rejeitados não podem ser renovados na mesma sessão legislativa em que tiverem sido apresentados." 

Portanto, preceito konstitusionál ne'ebé ita sita dadaun ne'e klaru. Katak OJE 2020 ne'ebé chumba ona liu husi desizaun plenária nian não podem ser renovados na mesma sessão legislativa em que tiverem sido apresentados. Fraze iha italik iha kotuk dehan katak labele renova ka hatama fila-fali iha sesaun lejislativa korente. Katak too loron 14 fulan setembru tinan 2020, Governu VIII labele hatama tan proposta OJE tinan 2020 nian. 


Preseitu konstitusionál ne'e refere deit ba sesaun lejislativa ida ne'ebé hahú iha loron 15 fulan setembru 2019 too loron 14 fullan setembro tinan 2020. Periódu ida ne'ebé lei fundamentál bandu atu hatama fila-fali OJE 2020 ne'ebé maka rejeitada tiha ona ne'e. Ida ne'e hatudu katak, Governu, bele hatama proposta OJE 2021 nian hahú husi loron 15 setembru 2020 ba leten. Portanto, Governu VIII, wainhira konfia iha ninia apoiu parlamentar (deputados sira), bele submete proposta OJE tinan 2021 ba Parlamentu Nasionál. 

Iha ne'e, ita bele dehan katak demissão Governu para forma IX Governu nudar conditio sine qua non para aprezenta OJE 2021 ne'e laós ona hanoin ne'ebé los. Maibé conditio sine qua non ba aprezenta proposta OGE 2021 ne'e mak sesaun lejislativa foun ne'ebé hahú iha loron 15 fulan setembro tinan 2020.  


Husi hanoin badak ida ne'e, ita bele to konkluzaun ida katak OJE 2020 ne'ebé maka la passa ona eh rejeitada labele aprezenta filafali tan iha sesaun lejislatura ida ne'ebé lao dadaun ne'e. Ne'e la signfika Governu atuál (VIII Governo) labele submete ka laiha dalan ona atu submete proposta OJE 2021 nian. Karik Governu VIII nian fiar metin ba ninia apoiu maioria parlamentár, nia bele aprezenta proposta OJE 2021 nian hahú husi setembro loron 15 tinan 2020 mai agora. Iha ida ne'e, sesaun lejislativa foun no apoiu maioria parlamentár maka sai kondisaun fulkrál atu bele iha OJE tinan 2021 nian. 


Hein katak reflexaun badak ne'e bele kontribui netik buat ruma ba ita bot sira. Portanto, redasaun ida ne'e sei halo revizaun tuir mai. 

Obrigado wain. 
Paulo Soares Martins
(Mestre em Direito Tributário
pela Universidade do Minho, Braga - Portugal).


Referénsia: 


Constituição da República Democrática de Timor-Leste.
Constituição da República Democrática de Timor-Leste anotada.
Lei do Orçamento e da Gestão Financeira.
Grande Entrevista televisiva - GMNTV disponível https://www.youtube.com/watch?v=hRuIqusbIk8&feature=youtu.be&fbclid=IwAR3INFeCF-EbtVfJiG5Di9QUSZBLb4UFPYLxReC40SxFHzCDKsR6YG8uz9U
Regimento do Parlamento Nacional de Timor-Leste. Todos as referências estão disponíveis

Resultado da Web com ligações entre site


Sem comentários:

Enviar um comentário

Muito obrigado

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)