Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

terça-feira, 10 de agosto de 2021

Konflitu iha atribuisaun no kompeténsia

 

Konflitu iha atribuisaun no kompeténsia

1.     Introdusaun[1]

Konflitu iha atribuisaun no kompeténsia nudar institutu jurídiku rua[2] iha Direito Administrativo tanba akontese iha administrasaun públika. Konflitu rua ne’e akontese, tuir ita nia hanoin, tanba erro de técnica legislativa ne’ebé rezulta husi inkumprimentu ba prinsípiu lejístika formal, espesífikamente, prinsípiu koerénsia iha elaborasaun aktus normativus. Pois, la garente unidade interna kualker aktu normativu no nia kompatibilidade ho ordenamentu jurídiku vijente[3]. Husi erro ida ne’e maka provoka atribuisaun kona-ba poder funsional ida (asuntu ka matéria ida) ba pessoa koletiva rua ka ba orgaun detentor poder desijóriu rua ou bele liu rua.

Tan ne’e, wainhira konflitu rua ne’e mosu, bele involve entre ministériu ida ho ministériu seluk, entre diresaun no xefia iha ministériu ida nia laran, entre diresaun jeral, entre diresaun nasional nune’e mos bele akontese entre instituisaun autonoma sira no bele akontese iha instituisaun autonoma ida nia laran.

Wainhira akontese entre ministériu eh entre instituisaun autonoma ruma, iha ne’e ita ko’alia kona-ba konflitu atribuisaun. Tanba sa? Tanba kada ministériu no instituisaun autonoma, sira ida-idak, bazeia ba orgánika, iha nia atribuisaun rasik. Wainhira akontese iha instituisaun ka ministériu ida nia laran, ne’ebé involve diresaun sira, por exemplo, iha ne’e ita refere ona ba konflitu iha kompeténsia.  

2.     Análize konseitual

Molok ita koalia kona-ba institute jurídiku rua ne’ebé hatur ona iha leten, imperativamente ita tenki hakat husi análize konseitual nudar baze atu ita hatene didiak konseitu atribuisaun no kompeténsia. Tan ne’e, iha parte ida ne’e, ita fahe ba rua: análise konseitu atribuisaun husi sorin ida no konseitu kompeténsia iha sorin seluk.

a)     Atribuisaun

Etimolojikamente vokábulu atribuisaun mai husi lian Latin “attribution” katak fó ka fo ba. Atribuisaun katak fó ka fó ba instituisaun ida dever ruma ne’ebé maka materializa iha lei ka regulamentu atu bele realiza ba interesse ema hotu nian – interesse público[4].

Iha direito português atribuisaun assume sentidu hanesan tuir mai:

“[A]s atribuições correspondem ao conjunto de fins (interesses públicos) que a lei coloca a cargo das diversas pessoas coletivas públicas.[5]

Signifika atribuisaun maka interese públiku sira ne’ebé maka lei hatur didiak no fó ba iha responsabilidade instituisaun ka ema jurídika ruma atu bele realiza. Ka konjuntu husi objetivu sira ne’ebé maka relasiona ho ema hotu nia diak. Iha prátika ita nian, lei orgánika ministériu sira, iha artigu inisial, koalia kona-ba atribuisaun ministériu nian[6].  

Husi ne’e ita bele hatene katak atribuisaun sempre liga ho interesse públiku, liu-liu objetivu sira ka finalidade diak ba ema hotu nian. Atribuisaun labele hamreik mesak, sempre atribui ba instituisaun ka ministériu ruma no tenki atribui husi lei.

b)    Kompeténsia

Liafuan kompeténsia mai husi lian Latim “competere” ne’ebé etimolojikamente signifika luta, buka. Luta ida ne’ebé mak marka iha istória Idade Media, liu-liu ho asuntu funu atu defende ka hadau territóriu ruma. Competere mos apresenta ideia justisa, katak prepara-aan nafatin atu hasoru funu-maluk no husi ideia ida ne’e maka liga ho mundu direitu nian. Tanba prepara-na nafatin atu iha kompeténsia hodi hala’o knaar tuir dalan los.

Disionáriu Larousse define termu kompeténsia iha mundu direitu nian nudar kapasidade ne’ebé mai husi ema nia koñesimentu kona-ba asuntu balun[7].

Entretanto, iha ordenamentu jurídiku ita-nian, kompeténsia, tuir regime jurídiku organização administrativa direita e indireta do Estado, significa:

 “… o poder funcional conferido na lei aos órgãos administrativos para prosseguir as atribuições da pessoa coletiva em que se encontram integrados através da prática dos atos jurídicos previstos na lei[8].

Kompeténsia nudar poder atu halo funsaun ruma ne’ebé maka hakerek ona iha lei atu orgaun administrativu ida bele realiza atribuisaun sira ne’ebé maka pessoa koletiva ka pessoa jurídica ida iha. Poder funsional ida ne’e maka fó forsa atu orgaun administrativo ida bele pratika aktus jurídiku sira ne’ebé maka hakerek nanis ona iha lei, por exemplo, aktu administrativu, kontratu administrativo, no regulamentu administrativo sira[9]. Kompeténsia tenki confere husi lei. Kompeténsia ne’ebé maka define husi lei eh husi regulamentu, nia irrenunciável – labele abandona ka husik let tiha deit. Karik kontratu ruma maka estipula kona-ba renúnsia husi kompeténsia ne'ebé maka resulta husi lei, kontratu refere nulo ka la existe. Portanto, kompeténsia ne’e irenúnsiavel no bele iha dalan ba delegasaun no subdelegasaun.

 

3.     Konflitu atribuisaun

Ita hare ona saida mak atribuisaun no kompeténsia. Agora, saida mak mosu wainhira iha lei ruma, tanba erro de técnica legislativa, fó atribuisaun kona-ba poder funcional espesífika ruma ne’ebé tuir lolos ba deit instituisaun ka ministériu ida, maibé fó ba ministériu ka instituisaun rua. Ho liafuan seluk, saida mak akontese wainhira ministériu ka instituisaun rua hetan atribuisaun hanesan deit mai husi lei ruma.

Ora, iha kazu ida ne’e, ita iha ona kazu ida hanaran konflitu atribuisaun[10]. Konflitu atribuisaun akontese wainhira lei halo atribuisaun kona-ba konjuntu husi fins públiku ka konjuntu interesse públiku ne’ebé maka tenki realiza ba iha ema jurídiku rua ka liu. Ho situasaun ida ne’e kauza konfuzaun no, iha situasaun balun bele resulta paralizasaun iha realizasaun ba atividade espesífika ne’ebé kesi ho atribuisaun ne’ebé tama iha konflitu.

Atu bele hatene lolos se ne’e konflitu atribuisaun ka lae, ita presiza rekore ba kritériu kumulativu sira maka hanesan tuir mai ne’e:

a.      Kritériu ex legis: Katak konflitu ida ne’e mosu iha lei ruma nia laran. Lei iha ne’e iha sentidu amplu katak, bele lei iha sentidu formal, bele mos iha sentidu material.

b.     Kritériu orgániku: katak atribuisaun ne’e ba iha entidade ka pessoa coletiva rua husi direitu publico nian.

c.      Kritériu claridade no idêntica: Katak dispostu iha artigu husi lei rua ne’ebé fó atribuisaun ba pessoa coletiva rua ne’e klaru didiak iha nia redasaun. Alénde klaru, tenki iha sasukat idêntica ka hanesan deit. Idêntica laos iha sentidu literal maibé iha sentidu finalístiku.   

d.     Kriterio de fins: katak finalidade ne’ebé atu atinje ne hanesan deit. Signifika se entidade A eh/no B mak kumpri atribuisaun ne’e, nia rezultadu ka finalidade hanesan deit. La signifika absolutamente hanesan, maibé bele dehan esensia husi objetivu final ne’ebé atu atinje ne’e ida deit eh hanesan deit.    

Karik ita hasoru situasaun konflitu atribuisaun, ordenamentu jurídiku ita-nian rezolve tuir dalan rekursu ierarkiku ka rekore ba superior ierarkiku. Liu husi dalan aprezenta rekerimentu ne’ebé fundamenta didiak ba superior ierarkiku. Se mak tenki aprezenta rekerimentu maka parte ida ne’ebé iha interesse ka interessado ne’ebé detekta konflitu atribuisaun no iha interesse atu hetan solusaun para bele hakmatek hodi halao nia knaar.

Ho nune’e, se konflitu ne’e mosu iha nível ministerial ka involve Ministeriu rua, interessado tenki hato rekerimentu ba Primeiru Ministru nudar sira nia superior iha nível ierarkia atu rezolve. No Primeiru Minsitru tenki bolu parte seluk atu rona. Tanba lei haruka atu, molok hakotu konflitu, iha direito de audição husi parte seluk nian – contraparte[11]. Entretanto, se conflito mosu entre orgaun rua husi instituisaun autonoma ida eh entre instituto publico, empresas publicas no entre secretario de Estado ruma, interessado hato rekerimentu ba membro Governo tutela atu rezolve no nafatin garante direito de audição husi contraparte[12].   

4.     Konflitu kompeténsia

Alénde konflitu atribuisaun, iha mós instituto seluk ida ne’ebé hanaran konflitu kompeténsia. Konflitu kompeténsia mosu wainhira lei fó kompeténsia ba orgaun rua  ne’ebé ho poder desizóriu iha pessoa coletiva ida nia laran. Atu determina se ita iha hela konflitu kompeténsia, tenki kumpri kritériu kumulativu sira ne’ebé temi iha konflitu atribuisaun nian be aplika ho adaptasaun iha ne’e.

Entretantu kritériu orgániku ba konflitu kompeténsia liga liu ba orgaun sira iha pessoa coletiva publika ida nia laran. Por exemplo, iha Ministerio A, iha Diresaun Jeral B ne’ebé tomakonta ba Diresaun Nasional C no D. Entretanto, lei organika ministério refere konfere kompeténsia hanesan deit kona-ba matéria espesífika ida ba diresaun nasional C ho D. Saida mak mosu wainhira hetan ka detekta ida ne’e.

Ora, iha kazu ida ne’e, ordenamento jurídiku ita nian klaru kedas. Tenki rezolve husi orgaun menor categoria ierarkika. Iha zemplu ida iha leten, diretor jeral deit, la presiza ba Ministru. Diretor Nasional bele formula rekerimentu ida ba nia diretor jeral hodi hato nia intensaun atu diretor jeral rezolve. Diretor jeral, molok fo sai nia desizaun husi despaixu ruma tenki bolu uluk diresaun seluk ne’ebé iha konflitu atu rona nia – direito de audição[13] nafatin tenki garante iha hakotu-lia ida ne’e.

Pois, lei dehan nune’e “[O]s conflitos de competências são resolvidos pelo órgão de menor categoria hierárquica superior que exerça poderes sobre os órgãos envolvidos. Signifika se konflitu mosu entre diresaun nasional ka ekiparadu, Diretor Jeral maka tenki rezolve, wainhira mosu entre diresaun jeral, Ministro maka tenki rezolve eh nia bele delega ba nia vice-ministro, karik iha. Tanba ne’e mak lei dehan konflitu ida ne’e tenki rezolve husi orgaun menor kategoria

 

Konkluzaun:

Ami hanoin katak konflitu iha atribuisaun ho kompeténsia nudar erro de técnica legislativa ne’ebé rezulta husi inkumprimentu ba prinsípiu lejístika formal, espesífikamente, prinsípiu koerénsia iha elaborasaun aktus normativus. Pois, la garente unidade interna kualker aktu normativu no nia kompatibilidade ho ordenamentu jurídiku vigente. Erro ida ne’e la kauza inexistensia nem ilegalidade husi atribuisaun no kompeténsia ne’e rasik.  

Konflitu sira ne’e rezolve husi entidade kompetente no tenki materializa iha despaixu ruma. Molok to desizaun tenki garante uluk direito de audição husi kontraparte, no publika iha meiuz apropriadu.

Desizaun ne’ebé materializa iha despaixu, tuir ami nia hare, ho karater final. Katak la admite tan atu rekore ba fatin seluk. Tanba lei la dehan katak sei bele rekore ba segunda instánsia. Alénde ne’e, desizaun iha despaixu la signifika revoga ka halakon tiha atribuisaun ka kompeténsia ne’ebé lei konfere. Pois, hanesan ita hatene, lei maka bot liu despaixu, tan ne’e despaixu la revoga lei. Ho ida ne’e, atribuisaun no kompeténsia iha lei nafatin iha, lakon wainhira iha revogasaun husi lei foun seluk.  

     



[1] Reflesaun badak ho lian ofisial Tetum. Ida ne’e hanesan ensaiu ida, karik ema ruma iha komentáriu no sujestaun ruma para bele hadia no atualiza, hau agradese. Autór, Paulo Soares Martins, licenciado iha direito no mestre iha direito tributário, assessor legal ba Instituto Nacional de Desenvolvimento de Mão de Obra.

[2] Konflitu atribuisaun no kompeténsia nudar instituto jurídiku rua tanba konflitu rua ne’e akontese iha kontextu no realidade rua ne’ebé la idéntika. Nune, presiza trata ka análiza ida-ida espesifikamente.   

[3] Vide artigo 16.º husi Resolução do Governo n.º 21/2019, de 26 de Junho, Resolução sobre Legística. 

[4] Reflesaun no doutrina sira relasiona ho interesse público ka interesse ema hotu nian vide AMARAL, Diogo Freitas, Curso de Direito Administrativo (com a colaboração de Lino Torgal) Vol. II, Almedina, Coimbra 2001, p. 35; ROCHA, Joaquim Freitas, Direito pós-moderno, patologias normativas e proteção da confiança, p. 12, disponível iha

https://repositorium.sdum.uminho.pt/handle/1822/35602  [11.08.2021]. Martins, Paulo Soares, Garantias dos Contribuintes no Ordenamento Jurídico Timorense, tese mestrado em direito tributário, Universidade do Minho, Braga – Portugal, disponível iha site http://repositorium.sdum.uminho.pt/bitstream/1822/71844/1/Disserta%c3%a7%c3%a3o%20Paulo%20Soares%20Martins.pdf [11.08.2021].

[6] Nudar exemplo, bele hare iha konteúdu diploma sira mak hanesan Decreto-Lei n.º 19/2019, de 31 de  Julho, kona-ba Orgânica do Ministério da  Agricultura  e  Pescas, Decreto-Lei n.º 20/2019, de 31 de  Julho kona-ba Orgânica do Ministério dos Negócios Estrangeiros e Cooperação no Decreto-Lei  n.º 21/2019, de 31 de Julho, kona-ba Orgânica  Secretaria de Estado da Formação Profissional e Emprego.

[8] Vide artigo 15.º, n.º 1 husi Decreto-Lei n.º 30/2020, de 29 de julho kona-ba Organização administrativa direita e indireta do Estado.

[9] Idem, n.º 2 husi artigo 15.º.

[10] Vide artigo 18.º, n.º 1 husi Decreto-Lei n.º 30/2020, de 29 de julho.

[11] Vide artigo 18.º, n.º 1, alínea a) husi Decreto-Lei n.º 30/2020, de 29 de julho.

[12] Vide artigo 18.º, n.º 1, alínea b) husi Decreto-Lei n.º 30/2020, de 29 de julho.

[13] Vide artigo 18.º, n.º 2 husi Decreto-Lei n.º 30/2020, de 29 de julho.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Muito obrigado

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)