Pesquisar neste blogue

SOBRE MIM / ABOUT MY SELF / TENTANG DIRI SAYA / KONA-BA HA'U AN.

A minha foto
Díli, Díli, Timor-Leste
Olá..., Sou Paulo S. Martins, de Ainaro, sou eis seminarista do Seminário Maior de São Pedro e São Paulo Fatumeta, Díli, Timor-Leste (Eis Frater), licenciado em Direito pela Escola de Direito da Universidade do Minho, Braga-Portugal e sou mestre em Direito Tributária pela mesma escola. Atualmente sou jurista e assessor legal num instituto público em Díli. Ora, esta página criei em 2010 com intuito partilhar pouco conhecimento que eu tenho ao público em geral e aos que têm sempre sede de ciências e informações. Os conhecimentos e as informações que opto por publicar aqui sempre estão relacionados com direito, cultura, família e poemas. Aqui vai a minha página. Portanto, agradeço imenso pelos comentários e sugestões dados para melhorar esta página. Um grande abraço. Paulo Martins

domingo, 25 de outubro de 2015

Não Tenho Medo

Não Tenho Medo

Não tenho medo,
Embora os meus sonhos virão a ser cancelados,
Os meus passos vão ser interrompidos.

Se o inverno cobrisse a minha cama,
Se o calor aniquilasse a minha força,
Não teria medo nenhum.  

Não teria medo nenhum,
Mesmo que me deixasse cair num cominho solitário,
Até que as espinhas brotasse  e as ervas secasse.  

Teria medo
Se o teu fogo queimasse a minha alma,
Se a tua espada egoísta de dois gumes ferisse a minha vontade de viver.
      
Obra original do Paulo S. Martins
Díli, 26 Outubro de 

quarta-feira, 14 de outubro de 2015

https://soundcloud.com/qnotls

Haree Oras no Minutu Hanesan iha Relójiu Dijitál

Haree Oras no Minutu Hanesan: Sentidu saida lós mak subar iha ne’eba? Entre Mitus no experiénsia

            Ema ruma susar atu hetan oras no relójiu digital (iha telefone ka iha relójiu dijitál – relójiu ida ne’ebé la hó punteiru) ne’ebé hatudu oras no minutu hanesan, ezemplu 07:07; 00:00; no seluk seluk tan. Ne’e susar hetan duni, la kónta intensaun husi ema ida nian para hein haree. Ida ne’e konta deit ba situasaun sira ne’ebé mak ita foti ka hit relójiu dijitál no iha biban ne’e kedan ita hetan oras no minutu hanesan. Ou karik ita la toma atensaun ba atu haree no konsidera ida ne’e ou ka ita haree mas ita laiha koriozidade atu hatene tanba sa mak mosu nune’e. Se hetan dala ida deit iha loron ida ou fulan ida ou iha tinan ida, ne’e la problema. Tanba sa? Tanba dala ruma ita la toma konsiderasaun la toma em konta kona-ba akontesimentu kiik ne’e. Maibé saida mak akontese wainhira ita hetan bebeik, ezemplu dader hetan tiha, meiu dia hetan no kalan bele hetan tan ou aban hetan, bainrua mós hetan, no hetan bebeik deit. Iha ne’e ita presiza husu no fó interogasaun ida, katak; buat ne’e akontese pur konsidénsia deit ka? Se pur konsidénsia deit, bele akontese dala barak pur konsidénsia ka iha lian indonézia dehan secara kebetulan deit, iha ita nia esperiénsia moris ka lae.
Doutrina husi fatalista sira dehan katak laiha akontesimentu ida mak repete de tal maneira ou repete tal ikual ho akontesimentu ne’ebé mosu uluk ona. Tanba ne’e laiha repetisaun ba akontesimentu ruma. Akresenta tan katak buat ne’ebé mak atu akontese, akontese ka akontese tiha ona ne’e laós pur konsidénsia ka secara kebetulan. Naturalmente iha ona ordén ida ka iha lian indonésia dehan katak sudah di gariskan untuk terjadi. Já é natural para contecer. No, karik, bele akontese tanba obra demiurgo platóniku nian. Será? Tanba obra ka servisu demiurgu nian atu  hadian buat ruma? Ideia ida katak kualkér akontesimentu diak ka aat, sempre iha sentidu positivu katak atu aperfeisoa ka hadian diak liu tan buat ruma.
 Ora iha kontextu kazu ne’ebé há’u hatúr iha ne’e, será que akontesimentu relójiu dijitál ne’e la mosu pur konsidénsia? Há’u hanoin, se ita hare akontesimentu ne’e dala ida deit, ne’e ita bele dehan pur konsidénsia entre reloju ne’e marka oras no minutu hanesan no biban ne’e kedan mak ha’u hare. Maibé oinsa ho há’u haree se bebeik? Loron ida bele dala rua, semana no fulan ida bele dala 4 ka liu tan ne’e. Iha ne’e, karik, la pur konsidénsia ona, muitu menus pur neksu de kausalidade ka indonésia dehan hubungan sebab akibat. Iha kazu ida ne’e, ita, karik diak liu, ita toka liu kona-ba experéinsia ruma. Tanba tuir empirista David Hume dehan katak esperíensia mak fó informasaun direta no serta ba objetu ida ne’ebé mak ita fokus ka observa hela iha biban no tempu ida. Mezmuke dala ruma ita deskreve fali informasaun ne’ebé tama mai ita nia ratio ho linguajen ne’ebé la perfeitu no la kompletu, maibé, iha kontextu ida ne’e, ita buka atu oinsa deskreve kazu ida ne’e liu husi esperiénsia no linguajén nebe’e limitadu.
Iha mitologia barak ne’ebé fó esplikasaun kona-ba kazu ne’ebé hatúr iha ne’e. Balun dehan katak se ita hetan oras no minutu haanesan iha lós númeru X ka Y ne’e hatudu katak ema ruma (namoradu/a) tau laran hela ba ita ka nia sente saudades lós ho ita. Iha balun dehan tan katak se ita hetan oras no minutu a) mak signifika katak ita ema fiar nain ne’ebé reza la loloos ka iha lian indonésia dehan lalai ka iha portugues dehan falha.    
Maibé ba há’u, experíensia pessoal fó hatene mai há’u katak wainhira há’u hetan bebeik oras no minutu ne’ebé hanesan, probabilidade, katak há’u iha sorte ne’ebé diak ba há’u nia vida. Liu-liu iha zona ka área ne’ebé há’u luta hela. Katak, atu hetan rezultadu diak ida, rezultadu satisfatóriu ida ba há’u, grasa husi há’u nia esforsu ka servisu makas hamutuk ho orasaun (ba Maromak, ba natureza no ba uma lulik no matebian). Sim, sertu katak orasaun ne’e só ba Nai Maromak. Maibé orasaun, tuir há’u hanoin, katak bele konfigura iha pedidu de apoiu ne’ebé ita dirije ba natureza, matebian no uma lulik. Tanba sa? Tanba tuir há’u nia hanoin, estrutura orgánika ne’ebé iha kada estadu, iha kada goveru ka kada instituisaun ne’e reflexu ida mai husi estrutura ne’ebé iha ona forsa natural iha ona. Ho nune’e, ser supernatural (para além de Demiurgu) ne’ebé ema fiar nain sira bolu nudar Maromak ka Deus, ne’ebé mak kaer ukun no bandu supremu ka bot no beran wain ne’e, nia iha estrutura polivalensia no multifunsi. Estrutura ida ne’ebé mak korelasionada no no NIA mak komanda no fó ordem no nia estrutura subalternu sira sai hanesan estaf ka ukun kiik iha reinu ka zona ida-idak no ho nune’e sira ne’e mak hatoo informasaun ba leten konaba buat hotu ne’ebé akontese iha zona nia domíniu. Ho razaun ida ne’e mak hau hanoin katak halo orasaun hanesan pedidu apoiu ba ukun kik sira ne’e, atu sira hatutan ka lori ba leten. Tanba sa? Tanba wainhira ita hatoo direitamente ba leten, iha Leten ne’ebá rona, maibé atu diak liu tan mak report ka informasaun husi kiik sae ba tan ne’e haforsa liu tan ita nia pedidu. No husi ne’e ita bele hetan auxíliu ka tulun lalais. Fiar ka lae, ne’e há’u nia hanoin no há’u nia esperéinsia pessoal.
Hetan oras no minutu hanesan fó sentidu positivu ida katak rezultadu diak besik ona ka too ona ba hau nia moris, liu husi, luta ka esforsu ka servisu makas ne’ebé há’u halo. Iha tinan 2013 nia laran, maizumenus, hahú husi fulan Setembru, hau hetan bebeik há’u nia oras dijital iha telefone marka oras no minutu hanesan no, ida ne’e la’os pur konsidénsia nem pur neksu de kausalidade. Loron ida bele hetan dala rua ka tolu, semana ida bele dala hat ka lima. No fulan ida hau hetan barak. Rezultadu ne’ebé há’u konfirma mak ne’e, hau stress tanba luta ba estuda, tauk la liu kadeiras ka matakuliah, tauk lakon bolsa de estudu ne’ebé hau iha, entaun, hau estduda makas tan, ikus mai hau bele konsege termina há’u nia lisensiatura ka lulus s1 ho peiodu tempu ne’ebé badak no ema la konsegue imajina katak há’u bele hetan ssesu ho kondisaun ida ne’e.
Será ke iha ne’e pur konsidénsia entre relozu no rezultadu eskola?
Hatán ba lia husu ida ne’e, há’u hanoin resposa negativa. Tanba sa? Tanba, primeiru – hau nunka hetan sinál ida ne’e antes. Será ke há’u mak la konsiénte ka la toma konsiderasaun iha tempu anterior ba kazu ida ne’e? Há’u hanoin, La’e. Ne’e primeira vez mak hau hetan, hau desde tinan lima uza ona relozu dijital. Mai iha SMP mós há’u utliza reloju dijitál to remata SMP (eskola pré-sekundária). Iha SMA há’u la utiliza reloju dijital ona. Mai iha eskola ensinu superior fatin 3 ne’ebé há’u tama, há’u utliza na telemovel, no há’u nunka hetan akontesimentu oras no minutu hanesan. Entaun, será que uluk ne’e há’u la luta makas? Lae, uluk mós hau luta makas para hetan valor ne’ebé diak na satisfaz tebes há’u, maibé ida fali iha 2013 sa’e mai ne’e, hau iha situasaun ida ketak. Ketak tanba situasaun desfavorável no vida akadémika hetan presaun makas liu duké normál.
Fofoun há’u hetan ida ne’e, há’u husu tun sa’e ba belun sira, tanba sa? No sira sempre hatán mai hau ho resposta ne’ebé hau hatúr iha leten kona-ba aluzaun ba X, Y no a) ne’e. Maibé ikus mai, ho ha’u nia hanoin, liu husi esperíensia ba tinan 2014 no 2015 nian, ha’u hetan rezultadu diak barak iha há’u nia vida. Tanba ne’e, tuir há’u hanoin katak wainhira ita hetan bebeik oras no minutu hanesan ne’e signifika katak ita sei hetan susesu ba ita nia moris no hetan rezutadu diak ba ita nia esforsu no servisu makas sira. Karik ema barak hetan susesu maibé sinál seluk mak sira hetan molok konsege kaer to rezultadu ka molok deskobre rezultadu ne’e. Bele mosu sinal seluk ba sira no bele deskobre bele mós la deskobre, aliás, ignora direita ou indireitamente. Ba há’u, moris ne’e presiza akompanha evolusaun ka revolusaun hotu ne’ebé mak liu iha koredór moris nian ne’e, hodi nune’e ita bele aprende buat ruma. Aprende la’os husi eskola deit, uma deit, no liu husi livru deit, maibé liu husi meiuz oioin, liu husi esperiénsia pesoal no experiénsia ema seluk nian ka liu mós husi akontesimentu natural sira seluk. Há’u asosia akontesimentu reloju nian ho rezultadu ne’ebé há’u hetan tanba ne’e momentu ne’ebé há’u too rezutadu últimu husi há’u nia exforsu. Leitor sira bele hanoin seluk, maibé ne’e mak esperíensia pessoal ida ne’ebé há’u asosia ho akontesimentu ida ne’ebé, tuir há’u hanoin, fó sinal ida ba há’u atu há’u halo reflesaun no rezulta katak, afinál sinal ida ne’e hatudu ba há’u buat ida ne’e.
Konkluzaun: Bazeia ba esperiénsia, wainhira ita hetan bebeik oras no minutu hanesan (08:08; 13:13 no seluk tan) iha ita nia reloju dijitál, ne’e sinál katak la kleur tan ita sei hetan rezutadu diak no satisfatóriu husi ita nia servisu no esforsu ne’ebé ita halo ona. Tanba sa? Tanba oras mak instrumentu ida ne’ebé ema baibain utiliza hodi sukat tempu atu hah’u atividade ruma no atu termina. Tanba ne’e wainhira hetan oras no minut hanesan, tuir hau nia hanoin bazeia ba há’u nia esperiénsia, sinál katak tempu o nia terus ne’e liu ona no alegria ka ksolok too mai hakuak o. Maibé iha kazu interpretasaun seluk, bele mós hatudu katak o nia ksolok, provisoriamente, termina ka hotu ona no o nia terus (husi forma saida deit) to mai ona. Ida ne’e depende ba leitura ne’ebé ita halo ba ita nia esperiénsia rasik no interpreta ba situasaun ka akontesimentu ida seluk. Liafuan ikus, esperiénsia ita nia moris pasadu mak sai mestre bot ba ita nia moris ohin no aban; esperiénsia moris ema seluk nian no akontesimentu esteriór seluk iha koredor moris nian mak sai nudar lalenok no mós lámpada ida ba ita nia moris ohin no aban.

© - qno.tls@gmail.com      

segunda-feira, 12 de outubro de 2015



Paulo Soares Martins
(Mestre em Direito Tributário
pela Universidade do Minho, Braga - Portugal)


AGENTE DA ADMINISTRAÇÃO PÚBLICA E AGENTE ADMINISTRATIVO
Agente da administração pública e agente administrativo – Estas duas figuras parece-me que geram uma confusão na interpretação das normas constantes no Estatuto da Função Pública Timorense na versão dada pela lei n.º 8/2004, de 16 de Junho e alterada pela lei n.º 5/2009, de 15 de Junho.
Segundo o art.3.º nº. 2 do diploma supra citado, agente da administração pública é aquele que, não sendo funcionário público, é contratado a termo certo para desempenhar funções tipicamente públicas e que não sejam de natureza eventual. Ainda no n.º 3 do mesmo artigo citado diz que considera-se agente da administração pública todo o contratado a termo certo que seja admitido por contrato que não exclua tal qualidade.
Assim sendo, a luz deste artigo, um agente da administração pública tem de ser:
·       Um indivíduo que não é funcionário público;
·       Tem um contrato válido que vincula este à administração pública através do seu órgão;
·       O tipo do contrato tem de ser a termo certo;
·       Desempenhar função, seja qual for a função, tem de ser tipicamente pública. Isto é a função que seja na administração pública.
·       E que o contrato não exclua a qualidade como agente da administração pública.
Então, o agente administrativo. Este figura jurídica aparece no artigo 25.º da diploma supra. Tal artigo diz no número 2.º que é o seguinte:
O contrato administrativo de provimento por tempo indeterminado confere ao contratado a qualidade de agente administrativo.  
No entanto, este agente administrativo também está sujeita ao regime jurídico da função pública[1]
Portanto para ser agente administrativo tem de ser:
·       Um indivíduo que não é funcionário público;
·       Tem um contrato válido que vincula este à administração pública através do seu órgão;
·       O tipo do contrato tem de ser por tempo indeterminado que expressamente na lei e no contrato ou aquele contrato que, por mero lapso, converte-se o contrato a termo certo para o contrato por tempo indeterminado nos termos da lei n.º 4/2012, de 21 de Fevereiro, que aprova a lei laboral timorense, principalmente, no seu arte. 12 número 4 e 5;
O que é que um agente administrativo faz? O agente administrativo exerce importante cargo para determinado órgão público. Ele atua nas atividades administrativas, por meio de apoio técnico à área da instituição, em diferentes setores.

O que difere estas duas figuras, ao meu ver, é o tipo de contrato uma vez que o agente da administração pública é contratado, sempre, a termo certo e o incerto ou por tempo indeterminado para o agente administrativo. No que se toca a tarefa que eles fazem, ao meu ver, na realidade, isso não faz grande diferença. Porque? Porquê o agente da administração Pública também pode ser contratado para fazer tarefas como nas atividades administrativas por meio de apoio técnico à área da instituição. Mas para que seja claro a distinção entre as duas figuras, seria melhor introduza um artigo na lei que aprova o estatuto da função pública que descreve a tarefa de um agente da administração pública perante o agente administrativo.  




[1] Art. 26.º do mesmo diploma O contrato administrativo de provimento é o acordo bilateral pelo qual uma pessoa não integrada no quadro de pessoal assegura, com carácter de subordinação, o exercício de funções próprias do serviço público, com sujeição ao regime jurídico da função pública.

quarta-feira, 6 de maio de 2015

Timor-Leste apresia mudansa pozisaun Austrália nian kona-ba atu fó-fila dokumentu hirak ne’ebé hadau tiha ona *)

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no
  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste
 Dili, loron 3 fulan-maiu tinan 2015
 Timor-Leste apresia mudansa pozisaun Austrália nian kona-ba atu fó-fila dokumentu hirak ne’ebé hadau tiha ona
Governu Timor-Leste konsidera desizaun Governu Austrália nian atu fó-fila dokumentu no dadus hotu-hotu ne’ebé sira hadau, ba reprezentante legál Timor-Leste nian, iha tinan 2013, hanesan desizaun ida ne’ebé pozitivu. Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, dehan katak “desizaun ida ne’e la sés husi relasaun bilaterál ne’ebé amigável, ne’ebé karateriza iha fiar malu no respeita malu, ne’ebé Timor-Leste hakarak harii ho nia viziñu ne’e.”
Dokumentu hirak ne’ebé pertense ba Timor-Leste Timor-Leste ekipa ida husi ajente ASIO (Organizasaun Servisu Sekretu Austrália) nian hadau husi advogadu Bernard Colleary, iha ninia eskrtóriu, iha Kamberra, iha loron 3 fulan-dezembru tinan 2013. Durante fulan sanulu resin neen nia  laran, mak Governu Austrália defende maka’as loos ba direitu atu konfiska no mantein dokumentus hirak ne’e, daudaun nia ne’e hakerek surat ba Tribunál Internasinál Justisa nian (TIJ) hodi deklara katak sira hakarak fó-fila dokumentu sira ne’e. Iha loron 22 fulan-abríl, Tribunál hatan ba Austrália nia surat ne’e, hodi fó autorizasaun atu fó-fila dokumentu hirak ne’e, ho kondinsaun sei taka metin nafatin ho selu, ho supervizaun hosi reprezentante ida Timor-Leste nian.
Hahalok hadau materiál sira ne’e, iha fulan-dezembru tinan 2013, fó detalle kona-ba atividade espionajen nian husi parte Austrália nian hasoru Timor-Leste, durante negosiasaun ba Tratadu kona-ba Ajuste Marítimu Balun iha Tasi Timor – Tratado sobre Determinados Ajustes Marítimos no Mar de Timor (DAMMT sigla iha lian portugés) obriga Estadu hato’o keixa ida kontra Austrália ba TIJ, iha Haia.
Timor-Leste iha objetivu haat ho keixa ne’ebé nia hato’o ba tribunál, iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2013. Fó hikas fali dokumentu sira ne’e hanesan mós objetivu ida husi objetivu hirak ne’e. Daudaun ne’e, Governu Timor-Leste iha ninia direitu sira, atu husu akonsellamentu jurídiku no estuda ninia pozisaun kona-ba kazu ne’e, relasiona ho dezenvolvimentu foun ida ne’e.
Iha loron 3 fulan-marsu tinan 2014, Tribunál fó-sai medida provizória sira ne’ebé afavór ba Timor-Leste, hodi impoin injunsaun ida ba Austrália atu “labele interfere ho forma sa’ida de’it iha komunikasun entre Timor-Leste ho ninia konsultór jurídiku sira” relasiona ho Arbitrajen kona-ba Tratadu Tasi Timor (TMT sigla iha lian portugés), ba kualkér negosiasaun bilaterál iha tempu oin mai kona-ba fronteira tasi nian sira ka ho prosedimentu hirak ne’ebé mak iha relasaun.
Iha fulan-setembru tinan 2014, Ministra Negósius Estranjeirus Austrália nian,  Julie Bishop, no Primeiru-Ministru Austrália nian, Tonny Abbot, husu ba Tribunál Internasionál Justisa no ba Arbitrajen kona-ba Tratadu Tasi Timor atubele adia tan ba fulan neen ba, audiénsia sira, atu nasaun rua ne’e “bele buka halo akordu ida amigável”. Timor-Leste konkorda ho Austrália nia pedidu, ho exesaun katak  diskuasaun bilaterál sira, durante períodu adiamentu nian, bele hatudu sai hanesan matadalan ida ba konversasaun ne’ebé estruturada kona-ba delimitasaun fronteira tasi nian ne’ebé permanente entre Timor-Leste ho Austrália. Períodu adiamentu ne’e nian hakotu ona iha loron 3 fulan-marsu  tinan 2015. Kalendáriu ida ba konversasaun bilaterál foun kona-ba fronteira tasi nian sira entre nasaun rua ne’e seidauk define nafatin.
Estabelesimentu definitivu fronteira tasi nian sira sei garante seguransa fiskál no regulamentár ba prazu naruk, ba parseiru komersiál sira, hodi garante ambiente investimentu nian ida ne’ebé ideál ba atividade mina-rai no gás nian iha Tasi Timor. Movimentasaun atu to’o ba akordu fronteira sira sei sai hanesan pasu pozitivu ida iha dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian.
Ministru  Estadu, Agio Pereira, konsidera pozitivu ba mudansa pozisaun Austrália nian, maibé nia esplika katak, ladún iha progresu iha elaborasaun kalendáriu ida kona-ba negosiasaun estruturada sira kona-ba delimitasaun fronteira tasi nian ne’ebé permanente iha Tasi Timor.
Hodi  hanoin fila-fali kona-ba defeza prinsípiu sira kona-ba direitu internasionál iha sena mundiál, husi parte Austrália nian, nia hatete:
Timor-Leste hein hela atu Austrália tau iha prátika ninia prinsípiu sira, no  hein ho fiar-metin katak líder sira husi ita-nia viziñu boot hatudu aten-barani no kompromete an atu halo negosiasaun ne’ebé klaru ba estabelesimentu fronteira tasi nian sira ne’ebé definitivu entre nasaun rua ne’e. Governu Konstitusionál VI Timor-Leste nian, iha Primeiru-Ministru, Dr. Rui Maria de Araújo nia ukun, prepara ona atu foti medida hotu-hotu ne’ebé mak presiza ba prosesu ida ne’e ho ita-nia viziñu Austrália, no atu hakotu delimitasaun territóriu soberanu nasaun rua ne’e nian, liuhusi delineasaun fronteira sira ne’ebé permanente.”

*)  http://timor-leste.gov.tl/?p=11865&lang=tp , asesu iha loron 07, fulan Maiu, 2015.

Fraude Kontra Estadu Timor - Bobby Boye hatán iha Court USA no the COURT rasik penhor tiha Bobby nia sasan sira para bele selu osan Estadu Timor-Nian

Bobby Boye declarou-se culpado por ter defraudado Timor-Leste, a restituição deve ser paga ao Estado*)


Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no
  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste
 Dili, loron 2 fulan-maiu tinan 2015
Bobby Boye deklara katak nia sala tanba komete fraude hasoru Timor-Leste, tenke selu fila-fali ba Estadu
Eis-asesór jurídiku Governu Timor-Leste nian, Bobby Boye, deklara an katak nia sala duni iha audiénsia públika tanba nia halo fraude hasoru Estadu Timor-Leste nian hodi halakon osan hamutuk dolar millaun 3,51. Boye deklara an iha juís distritál EUA nian ida nia oin, iha Tribunál Federál Trenton, New Jersey, iha loron tersa-feira. Embaixadór Timor-Leste nian ba Estadus Unidus, Domingos Sarmento Alves, marka mós prezensa iha audiénsia ne’e atubele sai hanesan sasin ba Boye nia deklarasaun sira.
Iha fulan-juñu tinan 2014, Bobby Boye autoridade sira kaer iha Aeroportu Internasionál Newark nian no akuza nia halo konspirasaun tanba komete fraude. Ajénsia Investigasaun Federál Estadus Unidus nian (iha inglés: Federal Bureau of Investigation [FBI]) hahú investiga atividade Bobby Bove nian hafoin autoridade sira iha Timor-Leste fó alerta ba sira-nia omólogu sira iha Amérika. Kooperasaun entre FBI no Timor-Leste la’o nafatin to’o oras ne’e.
Boye harii eskritóriu advogadu no kontabilidade fiktísiu nian ida iha Nova Iorke ho naran Opus & Best Law Services LLC (Opus & Best), empreza ida ne’ebé Timor-Leste la hatene katak Boye maka kontrola nonók-nonók husi kotuk, uza ninia pozisaun hodi influensia, rekomenda ba Opus & Best atu simu kontratu husi Governu Timor-Leste nian.
Iha audiénsia ne’e, Bobby Boye dehan katak nia halo ona abuzu ba pozisaun konfiansa nian ida, no halo asaun “ho koñesimentu kona-ba kauza ne’e, no hanoin atu bosok hodi halo duni fraude”. Nia dehan ba tribunál katak nia la fó hatene ba Timor-Leste kona-ba ninia ligasaun ho empreza Opus & Best.
Audiénsia atu hasai desizaun finál prevee ba loron 13 fulan-agostu tinan 2015, hein katak iha ne’e nia bele simu ona kondenasaun ba kastigu iha komarka tinan 4 to’o 6, lahó liberdade kondisionál.
Tuir buat ne’ebé Boye konfesa, nia tenke fó fila ba Estadu Timor-Leste osan ho totál dolar millaun 3,51. Iha faze ida ne’e, tribunál hadau ona nian sasán sira, inklui konta bankária nian sira, propriedade haat, kareta tolu no re lójiu luxu rua. Sasán hirak ne’e sei fa’an hotu atubele fó fila fali osan  Timor-Leste nian ne’ebé lakon ona tanba fraude ne’ebé nia halo.
Iha inísiu tinan 2010 nian, Bobby Boye, sidadaun norte-amerikanu nian ida, ne’ebé Ministériu Finansas Noruega nian mak rekruta atu halo servisu iha Timor-Leste, halo parte iha Projetu Asisténsia Petrolífera Noruega nian (PAPN). Bobby Boye hahú halo servisu iha Timor-Leste hanesan asesór ba Divizaun Fiskál Petróleu nian iha inísiu fulan-juñu tinan 2010. Responsável sira husi Noruega nian sente laran susar tanba labele deteta, durante prosesu rekrutamentu nian, fraude ne’ebé Bobby Boye halo.
Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, dehan katak “ susar tebes, bainnira Estadu foun sira sai hanesan alvu kriminizu sira nian ne’ebé aproveita ami-nia  sistema sira no kapasidade ne’ebé foin mak hahú sei fraku hela. Ami simu Bobby Boye ho di’ak bainhira nia tama iha ami-nia nasaun, nu’udar parte husi serbisu di’ak husi ekipa PAPN nian. Triste tebes tanba nia abuza ami-nia konfiansa no halo fraude kontra Estadu. Maibé, ho ninia detensaun, hodi konfesa kona-ba nia sala, hetan kastigu hodi dadur iha komarka no nia hatan ona atu selu fali ba Estadu, ne’e hatudu katak, iha ami-nia kazu, justisa sei iha duni."

*)  http://timor-leste.gov.tl/?p=11861&lang=tp , asesu iha loron 07, fulan Maiu, 2015.    

GENTE DE TIMOR (Obra Original do Paulo S. Martins)

Da ilha verde, da forma de crocodilo.
Da verdura montanhosa e da alma lutadora.
De um sangue humilhado mas não ser humilhada.


Da brisa da frescura e do aroma da verdura,
Do rio pedroso e das rasas espinhosas,
das cores arco-íris e das flores da natureza.


Ó gente de Timor...!
Das praias bonitas e das ondas manhosas,
das águas quentinhas e das bocas sorridentes.


Do coração da pomba e pele da cobra,
dos olhos da águia e pés dos crocodilos.
das mãos do campo dos pés do viagante.


Ó gente,
minha gente
gente de Timor...!
mostrai a boca e lavai os olhos,
treinai as asas e voai mais alto,
treinai os pés e chegai mais longe.


Uma Lisan Diurpu,

Uma Lisan Diurpu,
Uma lisan Diurpu, hanesan uma lisan eh Uma Knua eh Uma Lulik ka ho lian português "Casa Sagrada" timor nian ne'ebé mos sai hanesan Uma Lulik ne'ebé importante iha Knua Ria-ailau, Ainaro-Manutaci. Uma Lulik ne'e besik ba Ramelau hun. Uma ne'e agora nia gerasaun ladun barak, maibé komesa buras fali ona ba oin ho prezensa foin sa'e sira ne'ebé foin moris iha tinan 1990 mai leten. Agora dadaun Sr.António mak hola fatin eh substitui fali Sr. Augusto ne'ebé uluk nudar bali nain ba Uma Lulik ne'e nia fatin para bali uma ne'e. Uma Diurpu lokaliza iha Distritu Ainaro, Subdistritu Ainaro, Suco Manutaci no Aldeia IV. Nia fatin uluk besik malu ho uma Lisan Mantilu ne'ebé uluk iha Mupelotui no Maupelohata. Maibe agora sai ona mai iha buat mos ka fatin foun principalmente iha tempo katuas Augosto nian. Ita hare iha imagem ne'e, iha uma ne'e nia kotuk ida kalohan taka ne'e mak foho Ramelau ka Tatamailau. Hori uluk iha okupasaun Portuguesa no Ocupasaun Indonésia nian iha Timor, Uma Diurpu seidauk hetan Sunu ka amesa hosi Ahi. Tanba tuir história beiala sira nian, uma ida ne'e ahi nunka bela han, ka ahi la han. Tuir lian nain no katuas sira nebe hare ho matan, katak iha tempo kolonial português nian iha Timor, uma Mantilu nebe momentu neba hari besik kedan uma Diurpu (Uma tatis sei ba malu) ne'e ahi han tia iha kalan ida, nebe tuir lolos uma Diurpu ne'e mos ahi tenki han hotu, nia logika nune, tanba uma rua ne'e rabat malu kedan. Maibe katuas sira haktuir dehan, sa mak akontese iha momentu neba mak, manu makikit mean (manu lokmea ) ba tur iha uma Diurpu nia kakuluk ne'e i kuando ahi lakan ne'e baku ba uma Diurpu nia leten, manu makikit ne'e loke liras dala ida, ahi lakan baku fali ba parte seluk. Ho nune'e ahi han uma Mantilu ne'e to romata, maibe uma Diurpu ne'e ahi la han. I manu makikit ne'e tur iha uma ne'e nia kakuluk to ahi lakan hotu ka mate. Iha kolonial indonésia nian, ahi nunka han uma ne'e. Milisia sira tama to'o iha bairro neba i sunu uma Builiuh nebe iha kraik mai maibe la sunu uma Diurpu, milisia sira liu kona dalan ninin deit i neon la kona ka la hanoin at ba Uma ne'e. Além de ne'e, katuas assasinio ka oho dor no katuas seluk nebe ema iha suku laran konsidera katak lia-nain iha suko ne'e fo sasin katak uma Diurpu ne'e iha nia karakter da unika i ema ne'ebé hanoin a'at nunka bele hakat to'o uma ne'e nia sorin, tanba sei la hetan dalan atu tama ba uma ne'e. Iha tempo indonésia nian, iha momento nebé ami hotu sei kik, kuando kalan ka loron mak bapa sira atu tama ba ou falintil sira lao besik iha uma ne'e, ita iha uma laran hatene kedan ona tanba iha manu (ho froma manu fuik hanesan andorinha bot) ida nebe'e hanesan manu makikit kik ne'e semo haleu uma laran ne'e i fó alerta ba ita. Iha ne'e ita nebe toba iha uma laran sei la dukur tanba manu ne'e nia liras sempre baku ita no baku buat kroat nebe ita iha. Uma ne'e uluk iha Maupelohata hansa dehan tia ona. Sai fali mai iha nia fatin foun, hari'i desde 1976 no'o troka lolos iha 1998. Hafoin ta'a fali ai foun no prepara material foun pois hari'i fali iha 1998 to agora 2014. Nia kondisaun diak nafatin hansa ita hare iha retrato ne'e, nia varanda luan liu uluk nian. No Nia sempre nakloke ba ema hotu nebe hakarak ba visita Nia. By Paulo S. Martins (qno.tls@gmail.com)